Adresa Prirodno matematičkog fakulteta (PMF) u Novom Sadu je Trg Dositeja Obradovića 3.

Do fakulteta možete doći, peške, biciklom, automobilom i autobusom. Evo karti koje će vam pomoći ako već ne znate i sami da nađete put.

PMF1

Jasno je: autobusi 1, 4, 8, 9 i 11 (a možda i još neki) dovedu vas do početka strelice, a dalje treba samo da idete ka njenom kraju.

PMF2

Ako dolazite taksijem, kažite vozaču da idete na PMF kod stubića. 

PMF3

Stigli ste pred fakluitet. Uđite.

O PMF:

Logo PMF novi 66pxPrirodno-matematički fakultet je obrazovna i naučna ustanova na kojoj se stiču znanja i obavljaju naučna istraživanja iz oblasti biologije, hemije, fizike, matematike, informatike, geografije, turizmološke struke i zaštite životne sredine na pet departmana i dva odseka:

Departmanu za biologiju i ekologiju,
Departmanu za geografiju, turizam i hotelijerstvo,
Departmanu za matematiku i informatiku (Odsek za matematiku i Odsek za informatiku),
Departmanu za fiziku i
Departmanu za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine

Fakultet izvodi nastavu na osnovnim, master i doktorskim studijama iz oblasti: biologije, ekologije, zaštite životne sredine, fizike, optometrije, geografije, turizma, hotelijerstva, hemije, biohemije, matematike i informatike.

Akreditovano je više od 50 studijskih programa.

Ovo je velika i kompleksna institucija, koja okuplja više od pet hiljada studenata, nastavnika, asistenata, saradnika u nastavi i službenika. 

6 amfiteatara, 65 učionica i više od 85 laboratorija i kabineta, na ukupnoj površini od preko 23000 m2. Svaki Departman ima sopstvenu biblioteku sa desetinama hiljada knjiga i nekoliko stotina časopisa. Posebna pažnja posvećuje se saradnji sa privredom u smislu nastavne i naučne delatnosti i to kroz zajedničke projekte, organizovanje seminara, radionica, kurseva.

 

Ako vas interesuju: astronomija, fizika, biologija, metematika… moderna nauka uopšte dođite slušajte i pitajte.

Kako da dođem do PMF

VB

24. februar 2026.

12 h

PMF Novi Sad, YT

Predavač prof. Filipović kaže:

Ovo je uzbudljivo vreme za otkrivanje novih objekata i procesa. Instrumenti nove generacije, širom celog elektromagnetnog spektra, nude značajnu priliku za proučavanje Univerzuma i procesa obogaćivanja hemijskim elementima. Pitanje da li postoji život na drugim planetama podstaklo je deceniju uzbudljivih otkrića u oblasti istraživanja egzoplaneta. Broj do danas poznatih egzoplaneta premašio je 5.000, a sa lansiranjem Svemirskog teleskopa „Džejms Veb“ sada možemo direktno ispitivati atmosfere najbližih sistema, što nam omogućava potragu za tragovima života. Međutim, većina savremenih pristupa potrazi za životom zasniva se na strategiji „prati vodu“. Ovde predstavljamo drugačiji pristup, proučavajući uticaj galaktičkih kosmičkih zraka (CR) na potencijalno nastanjive planeteoko zvezda sličnih Suncu. Većina kosmičkih zraka koje stupaju u interakciju sa Zemljinom atmosferom potiče direktno od Sunca. Ipak, zbog njihove niske energije, one se apsorbuju visoko u atmosferi i malo doprinose dozi zračenja koju primamo na površini. Nasuprot tome, spektar galaktičkih kosmičkih zraka proteže se do znatno viših energija, što omogućava da kaskade izazvane česticama dopru do tla i direktno utiču na život. Prikazaću najnovija naučna saznanja i filozofske izazove koji proizilaze iz novih otkrića. Ona se sva odnose na našu kosmičku prošlost, sadašnjost i budućnost. Ovo su zlatni dani za STEM (Science, Technology, Engineering, and Mathematics). …i, možda, Zemlja zaslužuje da se nazove Galaktički nacionalni park?


Komentari

  • Драган Танаскоски said More
    Dugačka priča da se kaže da ima... 7 sati ranije
  • Baki said More
    David Hilbert, nemački matematičar,... 19 sati ranije
  • Синиша said More
    Ako su postojala magnetna polja, na... 23 sati ranije
  • Milan Mijić said More
    Duca wrote:
    ... Takođe me zanima i drugi aspekt...
    1 dan ranije
  • Milan Mijić said More

    Da li je ovo odgovor na postavljena... 1 dan ranije

Foto...