Fizika

Čudne stvari u univerzumu

MisterijeCrop

Kozmolozi su ovog proleća objavili rezultate novog istraživanja koje sprovodi instrument DESI (Dark Energy Spectroscopic Instrument) na Kitt Peak opservatoriji. DESI je za tri godine prikupio spektre – analizu intenziteta svetlosti – iz 15 miliona galaksija i kvazara, čime je potvrdio da možda živimo u kosmosu u kojemtamnа energijanije diskutabilno konstanta, kako podrazumeva standardni model ΛCDM, već se s vremenom menja. 

 

Opširnije: Čudne stvari u univerzumu

Write comment (2 Comments)

Kraj univerzuma – možda bliži nego što mislimo?

KrajSvega

Nova istraživanja ukazuju na to da bi se kraj univerzuma mogao desiti znatno ranije nego što se pre pretpostavljalo. Dva najnovija rada – jedan holandskih naučnika objavljen u Journal of Cosmology and Astroparticle Physics, a drugi na osnovu podataka iz DESI instrumenta – otvaraju pitanje kako evolucija tamne energije utiče na sudbinu univerzuma.

 

Opširnije: Kraj univerzuma – možda bliži nego što mislimo?

Write comment (1 Comment)

Kraj svemira će možda doći ranije nego što su naučnici do sada računali

UniverzumKraj 2

Nedavna studija holandskih naučnika sa Radboud univerziteta sugeriše da bi kraj svemira mogao nastupiti znatno ranije nego što se prethodno mislilo. Prema njihovim proračunima, svemir bi mogao da se raspadne za približno 10⁷⁸ godina, što je značajno kraće od ranije procenjenih 10¹⁰⁰ godina. 

 

Opširnije: Kraj svemira će možda doći ranije nego što su naučnici do sada računali

Write comment (0 Comments)

Šta bi bilo da je brzina svetlosti dva put veća?

images

Počnimo od najčuvenije formule, E=mc2 . Možda najpoznatija primena ove formule je na reakcije nuklearne fuzije, kada se četiri jezgra vodonika (četiri protona) kroz nekoliko koraka spajaju u jezgro helijuma (dva protona i dva neutrona) plus još neke emitovane čestice. 

 

Opširnije: Šta bi bilo da je brzina svetlosti dva put veća?

Write comment (1 Comment)

SVETLOST: Gde je svetlo noću? II deo

stars milky way

Do 17. veka mnogi učeni ljudi su smatrali da svetlost nema brzinu već da se prostire trenutno. Upalite vatru i ona se svuda vidi odjednom i istovremeno. Ali u 17. veku, nakon puno maštovitih i bezuspešnih pokušaja brzina svetla je konačno izmerena i time utvrđeno da je ona ograničena, tj. da se svetlosni zrak ne širi beskonačnom brzinom. Treba joj neko vreme da bilo gde stigne.

 

Opširnije: SVETLOST: Gde je svetlo noću? II deo

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Trovach said More
    Danas, kada se ogroman novac trosi na... 7 sati ranije
  • Siniša said More
    Pod uticajem gravitacije, tj. velike... 11 sati ranije
  • Baki said More
    Prof. dr. sc. Goran Senjanović, autor... 12 sati ranije
  • polux11 said More
    Izgleda da je teško biti fin. Svako... 1 dan ranije
  • Živko Todosić said More
    Živko Teodosić. Da su svi gasovi... 2 dana ranije

Foto...