Fizika

SVETLOST: Gde je svetlo noću? I deo

Kvazar

Do 17. veka mnogi učeni ljudi su smatrali da svetlost nema brzinu već da se prostire trenutno. Upalite vatru i ona se svuda vidi odjednom i istovremeno. Ali u 17. veku, nakon puno maštovitih i bezuspešnih pokušaja brzina svetla je konačno izmerena i time utvrđeno da je ona ograničena, tj. da se svetlosni zrak ne širi beskonačnom brzinom. Treba joj neko vreme da bilo gde stigne.

 

Opširnije: SVETLOST: Gde je svetlo noću? I deo

Write comment (0 Comments)

Male crvene tačke: čudni objеkti koje je otkrio Džejms Veb

3

Jedna od najvećih misterija koja dolazi sa svemirskog teleskopa Džejms Veb su male crvene tačke (Little Red Dots - LRD). Bizarne, neobjašnjivi objekti koje je otkrio Džejms Veb, a koje, kao što ime kaže, podsećaju na sićušne crvene tačke. I još od prvih posmatranja i prvih analiza, one su u suštini postale jedna od glavnih misterija jer nemamo ideju šta su one. Postoje neke teorije koje ćemo ovde izložiti.

 

Opširnije: Male crvene tačke: čudni objеkti koje je otkrio Džejms Veb

Write comment (1 Comment)

Svetlosna godina

eso1520a

Brzina svetla je velika, čak i suviše za Zemlju. Uzmite najveću dužinu na planeti, od jedne do te iste tačke oko ekvatora. To je Zemljin obim. Za jednu sekundu - za samo jednu jedinu sekundu - svetlosni zrak pređe taj put više od sedam puta! Jer brzina svetlosti je trista hiljada kilometara u sekundi! (zapravo: 299 792 458 m/s, ako kome baš treba malo preciznije), a obim planete na polutaru je 40.075 kilometara.

 

Opširnije: Svetlosna godina

Write comment (0 Comments)

Da li je Arhimed zaista mogao da podigne Zemlju?

DeathofArchimedesCrop"Dajte mi oslonac i ja ću podići Zemlju!" Uzvik se pripisuje slavnom naučniku i najvećem grčkom matematičaru, Arhimedu iz Sirakuze[1] (287 p.n.e. – 212 p.n.e.). Plutarh piše: "Jednom je Arhimed napisao sirakuškom kralju Hieronu II, svom zemljaku i rođaku, da se određenom silom može pokrenuti bilo koji predmet. Zanesen snagom svojih dokaza, on je dodao, da bi mogao pokrenuti i samu Zemlju, kada bi mogao naći dobar oslonac."

 

 

Opširnije: Da li je Arhimed zaista mogao da podigne Zemlju?

Write comment (2 Comments)

Šta nam elementarne čestice govore o kosmosu

string 1m1

Fizika elementarnih čestica proučava osobine i interakcije najmanjih delova materije. Astrofizika proučava ono što se dešava u našem sveukupnom univerzumu. Astrofizičari žele da znaju šta je činilo rani univerzum i šta danas čini naš univerzum. Fizičari čestica žele da znaju da li postoje neotkrivene čestice.

Opširnije: Šta nam elementarne čestice govore o kosmosu

Write comment (4 Comments)

Da li je avion teži sa pticom ili bez nje, drugi nastavak

PticaAvion2Kolaz

Ovo naoko prosto pitanje već decenijama kruži po medijima, prvobitno u formi da li ptica koja leti po kamionu utiče na njegovu težinu, zatim da li je avion lakši ako ptica po njemu leti umesto da sedi? Odgovor je da težina ptice doprinosi težini aviona čak i kada leti po njemu. Pogledajmo šta se događa.

 

Opširnije: Da li je avion teži sa pticom ili bez nje, drugi nastavak

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Trovach said More
    Danas, kada se ogroman novac trosi na... 11 sati ranije
  • Siniša said More
    Pod uticajem gravitacije, tj. velike... 15 sati ranije
  • Baki said More
    Prof. dr. sc. Goran Senjanović, autor... 16 sati ranije
  • polux11 said More
    Izgleda da je teško biti fin. Svako... 1 dan ranije
  • Živko Todosić said More
    Živko Teodosić. Da su svi gasovi... 2 dana ranije

Foto...