3:0 za manje od nedelju dana. Nakon decenija suše u istraživanju Venere – izvinjavam se 'Venus Expressu' i 'Akatsukiju' – sada odjednom imamo 3 nove misije. Ako je NASA pre nedelju dana odobrila misije 'VERITAS' i 'DAVINCI+' na Veneru, juče je Evropska svemirska agencija (ESA) dala zeleno svetlo 'EnVisionu', orbiteru dizajniranom za pravljenje radarske karte Venere visoke rezolucije. 'EnVision' je odabrana kao peta srednje velika misija agencije (M5) na štetu drugog finaliste, visokoenergetske opservatorije 'THESEUS' (Transient High-Energy Sky and Early Universe Surveyor). Ako sve bude teklo prema planu, 'EnVision' će poleteti 2031, nakon Nasinih sondi na Veneru, iako bi lansiranje moglo biti 2032. ili 2033. (referentni datum pokretanja projekta je maj 2032.).
Pošto smo nedavno videli misiju na Titan koja nikad neće poleteti, daj da vidimo jednu koja ima nekakve šanse. Ona će biti četvrta u Nasinoj porodici 'New Frontiers' koju čine 'New Horizons' (#1), 'Juno' (#2) i 'OSIRIS-REx' (#3), a ono što je čiini posebno zanimljivom, čak jedinstvenom, to je da se radi o helikopteru. Nosi naziv 'Dragonfly' a destinacija mu je – Titan.
Danas se na nebu dogodilo nešto neobično. Da nije medija koji su o tome izvijestili, puno ljudi ne bi ni znalo za taj događaj. A kako i bi kada se nije mogao vidjeti samo tako, da ga čovjek ugleda kada pogleda prema gore. Tako je bilo kod nas, no na nekim dijelovima Zemaljske kugle vidjelo se to itekako dobro. Evo o čemu se radilo. Dogodila se prstenasta pomrčina Sunca. Ona se događa kada se Mjesec, koji je u mijeni mlađaka, nađe u svojoj najudaljenijoj točki od Zemlje, apogeju, a prividno se nađe u ravnini točno prema Suncu. To je gledano sa Zemlje. Da smo negdje drugdje u svemiru, to se ne bi dogodilo. Zato kažemo - prividno.
Moj proces pisanja je spontan i zanimljiv čak i meni. Često se desi da počnem o jednoj temi a onda me podaci i slike odvedu na nešto sasvim drugo. Pretraživanje i čitanje je za mene kao Aladinova pećina: iza svake krivine je nova tajna koja čeka da je upoznam. Tako je bilo i danas. Pisao sam o dronu na Marsu, a onda sam se setio da hoće da pošalju dron i na Titan. 'Ha, zanimljivo za čitanje i pisanje! Samo da vidim koja to beše misija... TSSM? Šta to beše, nepoznato mi je. NASA-ESA? Moram to da vidim'. Dakle, danas ćemo da se upoznamo sa misijom čije lansiranje, kako sada stoje stvari, NIKO od nas neće da doživi.
U svom egzistencijalnom hodanju svijetom zaboravljamo ustremiti pogled ka nebu. Tamno zvjezdano nebo gledamo samo na fotografijama, dnevno plavo nebo sa pufastim bijelim oblacima gotovo i ne primjećujemo..
U četvrtak 10. juna ove godine sledi nam još jedno pomračenje Sunca. Ovog puta ono će biti prstenasto što znači da Mesec neće u celosti prekriti disk Sunca nego će se u trenutku maksimalnog pomračenja oko Mesečevog diska pojaviti lep užareni prsten Sunca....
22. maja 2021, 91. Marsovog dana, odn. sola, Marsov helikopter 'Ingenuity', koga je tamo doneo Nasin rover 'Perseverance', izveo je svoj šesti let. Pre tri dana izveden je i sedmi let.
Kada je 2017. 'SpaceX' objavio nameru da koristi sistem 'Starship' kao način za putovanje oko naše planete, svi su mislili da je to još jedna ekscentričnost Elona Muska. Osim komercijalnih mogućnosti ovog koncepta, činjenica je da 'SpaceX' nije jedini akter koji rakete vidi kao ultrabrzi metod transporta. 4. juna, Američko ratno vazduhoplovstvo (USAF) najavilo je projekat 'Rocket Cargo' za razvoj interkontinentalnog transportnog sistema pomoću raketa. 'Rocket Cargo' će biti četvrti projekat tipa 'Vanguard' koji financira AFRL (Air Force Research Laboratory) USAF-a, program usmeren na subvencionisanje naprednih, iako nezrelih tehnologija s relativno skromnim novčanim iznosima (manjih od $50 miliona). Stoga je 'Rocket Cargo' trenutno projekat u razvoju koji se možda neće realizovati, ali sama činjenica da je vojska zainteresovana za tako atraktivan koncept izazvala je cunami vesti o njemu.