Bilo je to davnih ’60ih godina prošlog veka. Situacija u svetu na geopolitičkom planu je bila dosta napeta. Odmah po završetku WWII, nehi tihi rat je ostao da lebdi u vazduhu ali ovaj put između zemalja pobednica u WWII. Moralo je da se zna ko je No.1 u toj velikoj pobedi. Sva ta napetost u sistemu I konstantna neizvesnost ko će prvi pritisnuti crveno dugme, zapravo su izrodile I neke dobre stvari za nauku I čovečanstvo. Jedna od pozitivnih stvari koja je proizašla iz te svetske frke je zapravo ubrzan razvoj svemirskog programa, iz koga su kasnije proizašli I drugi benefiti (dehidrirana hrana na primer).
Fizičari Alen Aspe, Džon Klauzer i Anton Cajlinger dobili su Nobelovu nagradu za fiziku 2022. za eksperimente koji su dokazali krajinje čudnu kvantnu prirodu stvarnosti.
II DIO: Analiza uzoraka; problemi i dileme naučne zajednice; projekti bušenja antarktičkog leda od strane Evrope, SAD, Britanije, Kine, Japana i Australije; koncept budućeg ulaska malih robota ispod leda Enkelada i Evrope.