Lansiran je 24. aprila 1990. godine na svemirskoj letelici Discovery kao zajednički projekat NASA i ESA.Od tada je napravio skoro 1,7 miliona posmatranja i skenirao oko 55.000 nebeskih objekata, doprinoseći sa 22.000 naučnih radova, citiranih više od 1,3 miliona puta.
Velik je broj impresivnih slika u Hablovoj arhivi To su komete, magline, zvezdane kolekcije, galaksije u sudaru, i planete.
- Planetarna maglina NGC 2899 – fotografija prikazuje bipolarni ispar gasova iz bele patuljaste zvezde.

- Krov maglina (Veil Nebula) – ostaci supernove, prostire se na oko 110 svetlosnih godina .

- Laguna Nebula – bogata zvezdana kolevka udaljena 4.000 svetlosnih godina.

Novija izdanja i proslave
- Tu tu su i retke slike Marsa sa vodom‑lednim oblacima.

- Jedna od novih slika prikazuje 9,5 svetlosnih godina dugu prašnjavu strukturu u Nebulima “Orlovo gnijezdo” (Eagle Nebula), koja je posebno obrađena i objavljena 18. aprila 2025.

- Pažnje vredna je i galaksija NGC 56335

Ključni trenuci i dopadanje slike
- Hubble je zahvaljujući poziciji iznad atmosfere snimio najdetaljnije UV, vidljive i blizu-infra-crvene slike uništene atmosferske zamagljenosti.
- Nakon inicijalnog problema sa primarnim ogledalom (sferna aberacija otkrivena 1990), letelica je popravljena 1993. godine servisnom misijom koja je osigurala oštre slike .
Uticaj i nasleđe
- Hubble je revolucionisao astronomiju, omogućivši precizno merenje širenja svemira, otkrivanje mračna materija i egzoplanetske atmosfere.
- Njegove slike su postale kulturni simbol (npr. “Pillars of Creation”) i često korišćene u edukaciji, umetnosti i popularnoj kulturi.
Zaključak Sve ove velike Hablove slike, podsećaju nas koliko je ovaj teleskop doprineo našem razumevanju kosmosa tokom 35 godina. NASA i ESA nastavljaju da objavljuju arhivske i nove fotografije, a Hubble – uz buduće misije kao što su Webb i Nancy Grace Roman teleskop – ostaje ključni faktor astronomskog istraživanja.
|